Splitski izviđači predstavljaju svoje projekte
Povodom Dana izviđača, 19.5., datuma kojeg hrvatski izviđači obilježavaju kao svoj dan,
sjećajući se prvog tečaja za izviđačke vođe koji je na taj datum započeo 1951. godine, u tadašnjem
Pionirskom gradu u Zagrebu (danas Gradu mladih), te obilježavajući i prvi javni nastup splitskih izviđača, nakon 2. Svjetskog rata, koji se na splitskoj Rivi održao u paradi povodom 1. svibnja, 1951. godine. Tim povodom splitski izviđači predstavljaju najnovije ishode svojih projekata, podržanih od strane Europskih snaga solidarnosti, Agencije za mobilnost i programe EU, te institucija grada
Splita (Gradonačelnika, Odjela za komunalne djelatnosti, JU Parku šuma Marjan, Parkova i nasada
d.o.o.) i Hrvatskih šuma d.o.o., kao i naših stalnih partnera – Saveza izviđača Hrvatske,
Ravnateljstva MUP-a za civilnu zaštitu – DIP-Split, GSS-stanica Split.
Predstavit će sljedeće projekte:
1.’ZELENO, VOLIM TE ZELENO’, u sklopu Europskih snaga solidarnosti.
ISHODI PROJEKTA:
– 64 strana volontera
2 mjeseca trajanja aktivnosti pošumljavanja kroz 4 smjene, od 5.3. do 1.5. 2021.
– Zasađenih 2700 novih sadnica na obroncima Mosora
– 4500 volonterskih sati – što je učinak koji se pribraja hrvatskom BDP-u i u službenoj procjeni vrijedi – pomnoženo s 30,00 kn vrijednosti volonterskog sata u RH – ukupno 135.000,00 kn ili oko 17.800,00 eura
– 960 noćenja izvan sezone, prijavljenih unutar turističke jedinice
– Prema anketiranju volontera – oko 12.800,00 eura izvanpansionske potrošnje, što je prosječnih 200,00 eura po volonteru (ili približno dodatnih 100.000,00 kuna potrošnje u našoj zajednici)
– Oko 15.000,00 eura potrošnje na namirnice za prehranu, što je oko 110.000,00 kuna potrošnje, od čega je 20.000,00 kuna otišlo u hrvatski PDV.
– U internoj anketi provedenoj za sve sudionike projekta, od 9 ocjenskih kategorija, tri su dobile ocjenu 4 (dvije blizu 4,5), a šest ih je dobilo ocjenu 4,5 ili više… Najvišu ocjenu dobio je grad Split kao lokacija – 4,96.
Iz navedenih se ishoda može pročitati sljedeće: od oko 50.000, eura koje su Europske snage solidarnosti unijele u ovaj projekt, 28.000,00 eura se izravno prelilo u potrošnju u zajednici, kao i u proračun RH.
– Kada tome pribrojimo učinak volonterskih sati koji se pribrajaju BDP-u RH, kao i trošak boravka u turističkom objektu, doći ćemo do vrijednosti od približno 50.000,00 eura čistog doprinosa našoj zajednici, UZ dodanu vrijednost – 2.700 novozasađenih stabala, kao i uz promidžbeni učinak – pozitivnu sliku mladih prema našem gradu (uz obećanje da se vraćaju kao turisti).
Ovo je činjenični argument kojim se pokazuje da je Europa u našu zajednicu ulila dodatnih 50.000,00 eura, a projekt ‘Zeleno, volim te zeleno’ je poslužio kao svojevrsni katalizator za ta sredstva – kvalitetno ih raspršivši u smjerovima koji su našoj zajednici vrlo bitni.
U ostvarenju projekta posebno ističemo izuzetnu podršku gradonačelnika Splita, g. Andre Krstulovića Opare, Pročelnika komunalnog odjela grada, gospodina Damira Ordulja, Upravitelja Hrvatskih šuma-šumarija Split, g. Ante Taraša, te zapovjednika Državne intervencijske postrojbe Split, Ravnateljstva MUP-a za civilnu zaštitu, g. Nikše Sladojevića – rekli su izviđači.
2. ‘VEULONTIRANJE ZA BOLJE UČENJE’, u sklopu Europskih snaga solidarnosti
ISHODI PROJEKTA:
– 6 stranih volontera
– 9 mjeseci trajanja aktivnosti
– Oko 6.000 volonterskih sati (vrijednost od oko 180.000,00 kn u BDP-u RH, ili oko 24.000,00 eura)
– Oko 1600 noćenja u turističkom objektu, s prijavom
– Otprilike 20.000,00 eura ukupne potrošnje – po završetku projekta
– Potrošnja na pansionski smještaj i boravišnu pristojbu – oko 10.000,00 eura
UKUPNI TRANSFER SREDSTAVA U ZAJEDNICU – PREKO 54.000,00 eura europskog novca (dodijeljeno oko 50.000,00 eura)
Dodatna vrijednost zajednici:
– Uobličavanje (okvirni nacrt) Splitske dječje zelene transverzale – zelene transverzale za bolje učenje i upoznavanje svog grada, za osnovnoškolsku djecu
– Istraživanje o svojtama biljnog fonda na Marjanu – o čemu možemo izreći sljedeće komparativne podatke:
‘Dalmacija ima oko 3500 biljnih vrsta, a sam Marjan ih ima oko 800 (više od 1/6 ukupnog biljnog fonda Dalmacije). Za usporedbu, možemo reći da cijela Njemačka ima oko 3500 vrsta, a Velika Britanija oko 1200.
Dosadašnje vegetacijske karte nisu bile dovoljno detaljne, tao da se ovom prilikom po prvi put unose i pojmovi/podaci o vegetaciji vertikalnih stijena, litorala…
Ova biološka raznolikost ukazuje na činjenicu da je, unatoč poharanosti šumskog fonda, naše drago brdo izuzetno biološki živo, jedan ekskluzivni primjer bioraznolikosti u kojem kao žitelji možemo i imamo pravo uživati.
Biljni fond se upravo u ovom razdoblju temeljito mapira i trenutačno smo usred najzanimljivijeg razdoblja posvemašnjeg bujanja.
Mapiranje će biti dovršeno do kraja 8. mjeseca, nakon čega slijedi razdoblje provjeravanja i dopunjavanja
Sav biljni fond koji bude mapiran, u obliku prikladnog materijala, bit će stavljen na raspolaganje JU Park šuma Marjan
Detaljnu vegetacijsku mapu omogućit ćemo na javno korištenje nadležnim institucijama
Simplificiranu vegetacijsku kartu izradit ćemo u tiskanom obliku i podijeliti građanima i školama na korištenje
Sukladno trenutačnim spoznajama u vegetacijskoj znanosti, ova će karta, po završetku, imati naznačeno ne manje od 12 različitih vrsta biljnog pokrova – prdstavljenih s isto toliko različitih boja.
UPOZORENJE: Dodatno ćemo dati sliku epicenara aktualnih područja pod invazijom PAJASENA, globalnog problema koji na Marjanu upravo buja.
U ostvarenju ovog projekta moramo posebno istaknuti izuzetnu podršku gradonačelnika Splita, g. Andre Krstulovića Opare, Pročelnika komunalnog odjela grada, g. Damira Ordulja, Ravnatelja Parkova i nasada d.o.o. g. Saše Franjkića, Ravnatelja JU Park šuma Marjan, g. Damira Grubšića, te g. Nediljka Ževrnje – Ravnatelja Prirodoslovnog muzeja u Splitu.
Posebno zahvaljujemo mr. sc. Daliboru Vladoviću, kustosu Prirodoslovnog muzeja u Splitu, na pomoći u florističkoj determinaciji stanja na Marjanu.
Vjerujemo da su ovo dovoljno zanimljivi, kao i dovoljno kvalitetni ishodi za našu lokalnu zajednicu, te se nadamo Vašem atraktivnom predstavlajnju istih, kao doprinos suzbijanju defetizma koji se među naše građane polako uvlači po ovim pitanjima, kao i njihovom dodatnom doprinosu u misiji očuvanja naše životne sredine i okoliša, kao i na doprinosu u suzbijanju negativnih klimatskih utjecaja i posljedica globalnog zatopljenja’, priopćili su izviđači.