U noći sa subote na nedjelju prelazimo na ljetno računanje vremena, a u Hrvatskoj se to događa 38.godinu za redom. Zahvaljujući naprednoj tehnologiji, pomicanje s 2 na 3 sata, dogodit će se automatski, na računalima, mobitelima, tabletima, no ako uz sve moderna tehnološka čuda imate i satove s kazaljkama, učinite to ručno, a na isti ćete način, primjerice, morati prilagoditi i satove na pećnicama.
Tako i Hrvatska s ostalim zemljama Europe prelazi na ljetno računanje vremena, već po običaju, zadnji vikend u ožujku.
Zanimljivo je da se u svim europskim zemljama prelazi na ljetno računanje, a izuzetak su Island, Rusija i Bjelorusija. Inače, EU je odlučila da će se prelasci s ljetnog za zimsko vrijeme i obrnuto ukinuti, a rok je pomaknut s 2019. godine na 2021. no još uvijek nema konačne odluke.
Manje je poznato da se ljetno računanje vremena kod nas prvi put koristilo još prije više od stotinu godina, od 1916. do 1918., za vrijeme Austro-ugarske, zatim za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, za vrijeme NDH od 1941. do 1945. godine.
Od 1983. godine uvedeno je u Jugoslaviji, a Hrvatska je tu praksu nastavila i nakon osamostaljenja.
Već sutra sunce će kasnije izlaziti, te kasnije i zalaziti zbog čega će dani imati manje svjetla ujutro i više svjetla popodne. Onima koji vole ‘duži dan’ dobro će zvučati podatak kako je u Splitu prije pomicanja sata sunce izašlo u 5:45, a zalazi u 18:15. U nedjelju nakon pomicanja sata, izaći će u 6:43, a zaći u 19:16. U Šibeniku će u nedjelju sunce izaći u 6:45, a zalazak je u 19:19, dok će u Dubrovniku sunce izviriti već u 6:37, a zaći u 19:09 sati.
Što god mislili o ljetnom računanju vremena, moramo se još jednom prilagoditi, a prelazak na zimsko računanje vremena očekuje nas krajem listopada.